IZLOŽBE · Umjetnička galerija Dubrovnik - Umjetnička galerija Dubrovnik

IZLOŽBE · Umjetnička galerija Dubrovnik

DORINDA BULIĆ ČOTIĆ

REBOOT

Izložba suvremene multimedijalne dubrovačke umjetnice Dorinde Bulić Čotić pod nazivom 'Reboot' otvorena je u četvrtak, 19. ožujka u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

U izložbi Reboot autorica preispituje potpuni restart i ponovno pokretanje u zoni umjetnosti. Multimedijalna umjetnica Dorinda Bulić Čotić bavi se vlastitim radom, otvara diskurse vezane za život i estetiku u seriji fotografija, u videima i prostornoj audio-video instalaciji. Riječ je o djelu koji problematizira ključna pitanja umjetnosti po sebi, pri čemu rastvara konceptualni teritorij. U izložbi razmatra suptilnost i dubinu plave boje, ulazi u predjele u kojima se lakoća iz težine pojavljuje u svojoj neprestanoj egzistenciji. Istražuje višerazinski prazninu od suvišnog da bi se dogodilo ponovno pokretanje. Proučava vremenski razmak koji uvjetuje promjene.

Autorica istražuje međuprostor (Interval, 2021. / 2026.), promjene od jednog oblika i aktivnosti u drugo (Transition, 2026.) i prelazno stanje svijesti (Liminal, 2021./2026.). Događa se transformacija, potpuna sloboda u kojoj je istina jasna. Gleda se i prati u radovima svim svojim intenzitetom. Meditativni karakter izložbe utisnut je u duboku kontemplaciju.

‘Okrećanje izvornom sebi jest početak puta. Moramo imati prostranu svjesnost i uvid’, izriče autorica. ‘Kulturna, ekonomska, socijalna i religiozna pozadina su različite ali um u potpunosti treba biti ispražnjen da bi samospoznao. Jednostavno bez razumijevanja sebe ne postoji istinita misao. Samospoznaja je uvjet mišljenja koje je jedino tada istinito’, navedeno iskazuje autorica u izložbi simboličkog naziva Reboot.

Kustosica izložbe je Petra Golušić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba Reboot ostaje otvorena do 10. svibnja 2026. godine.

BIOGRAFIJA

Dorinda Bulić Čotić rođena je u Dubrovniku, završila je Školu likovnih umjetnosti u Splitu i diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Djelovala je u području slikarstva, grafičkog dizajna, bavila se pedagoškim radom, na psihološko-pedagoškom planu radila za UNICEF. Recentno je zaokupljena raščlanjivanjem društvenih i duhovnih paradoksa. Propituje vlastita emocionalna previranja i pomake te društvene kontekste s naglaskom na promjenama poznatih paradigmi. Umjetnica razmatra dehumaniziranu realnost, dokidanje kvalitete i problematiku estetike. Ukazuje na ideološka ograničenja, zablude suvremene kulture, pitanje iskonske slobode i istine. Izražava se kombiniranim medijima, instalacijama, fotografijom, videom i digitalnom glitch formom.

Izlagala je na mnogim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Recentne samostalne izložbe uključuju - Umjetničku galeriju Dubrovnik, Dubrovnik: Reboot; Galeriju Loggia, Split: Drift; Galeriju Žitnjak, Zagreb: 404 Not Found; Art Radionicu Lazareti, Dubrovnik: Abaut:blank; Galeriju Flora, Dubrovnik: Narušene paradigme. Umjetnica se predstavila na skorašnjim kolektivnim izložbama _ Lauba, Zagreb: NESVRSTANI 8; Art Radionica Lazareti, Dubrovnik: 35 godina ARL; Zgrada Crvenog krsta / staro kino Sutjeska, Sarajevo: ART WAR; Galerija Kazamat / Galerija kat, Osijek: Prije nas; Galerija MaMa, Zagreb: Fubar glitch festival i dr. Aktualna je predsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik od 2014. godine. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik, Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Art Radionice Lazareti. Živi i radi u Dubrovniku

ZBIRKA KVIZ – MALA RIZNICA HRVATSKOG SLIKARSTVA

Organizatori: Galerija Klovićevi dvori i Umjetnička galerija Dubrovnik

Autorice i kustosice izložbe: Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori i Danijela Markotić, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori

Kustosica izložbe za UGD: Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik

Fotograf: Goran Vranić

12. ožujka 2026. – 17. svibnja 2026.

Izložba 'Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva' u organizaciji Umjetničke galerije Dubrovnik i Galerije Klovićevi dvori iz Zagreba, otvorena je u četvrtak, 12. ožujka u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Izložba „Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva“ predstavlja 68 vrhunskih umjetnina iz zbirke Borisa i Jelve Kviz, koja je, zahvaljujući njihovoj plemenitoj gesti, postala vlasništvo Galerije Klovićevi dvori. Zbirka sadrži kanonska djela u stilskom kontinuitetu od realizma, simbolizma i plenerizma (Bukovac, Medović, Crnčić, Kovačević. Vidović, Rački), Münchenske četvorice (Kraljević, Becić, Račić, Herman), zatim stilskog pluralizma međuraća poput ekspresionističkih primjera Proljetnog salona i umjetnika Praške grupe (Uzelac, Gecan, Trepše), euklidovskog oblikovnog pristupa i magijskog realizma sve do specifičnog korpusa mediteranskih tema intenzivne kromatike i senzualne morfologije (Job, Plančić, Babić, Uzelac). Sadrži djela Becića, Mišea i Uzelca trećeg desetljeća, te završava razdobljem Drugog svjetskog rata do sedmog desetljeća u rasponu od Vidovićeva i Šulentićeva intimističkog pristupa, te značajne dionice fantastičnog slikarstva Miljenka Stančića.

Dva su djela, Bukovčevih Pet ćutila, 1898. i Račićev Autoportret, 1906., pojedinačno zaštićena kulturna dobra, a sva su djela prisutna u relevantnoj literaturi o razdoblju i umjetnicima, te se provenijencija sakupljenih umjetnina može pratiti od njihova nastanka.

Autorice i kustosice izložbe su Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori i Danijela Markotić, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori, a kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik. Izložba će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik trajati do 17. svibnja 2026. godine.

Jerolim_Miše_Pod_maslinom_1937

Miroslav_Kraljević_Djevojka_s_povrćem_1910

20_Josip_Račić_Autoportret_1906.-07.jpg

Menci_Clement_Crnčić_Motiv_iz_Vinodola_1915

Vlaho_Bukovac_Pet_ćutila_II_1897

JOSIP ŠKERLJ
SLIKARSTVO JOSIPA ŠKERLJA – CRNO I BIJELO U BOJI

Autor izložbe: dr. sc. Antun Karaman
Kustosica izložbe: Ivona Šimunović, kustos pedagog Umjetničke galerije Dubrovnik
16. prosinca 2025. – 1. ožujka 2026.

Retrospektivna izložba akademskog slikara Josipa Škerlja pod nazivom 'Slikarstvo Josipa Škerlja – crno i bijelo u boji' posljednja je izložba u obljetničkoj godini u kojoj je Umjetnička galerija Dubrovnik obilježila impresivnih 80 godina aktivnog djelovanja.

Kroz retrospektivnu izložbu Josipa Škerlja, na kojoj je izloženo gotovo dvjesto djela, koja dolaze iz privatnih kolekcija, te iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, nastoji se kroz kritičku obradu i valorizaciju ukazati na vrijednost i značenje opusa jednog od istaknutih, i još uvijek vrlo aktivnih dubrovačkih umjetnika. Odabirom radova iz svih faza umjetnikovih šezdeset godina stvaralaštva, izložba potvrđuje ne samo Škerljevu slikarsku vitalnost, već ukazuje i na jednu od važnijih likovnih epizoda u dubrovačkom slikarskom stvaralaštvu.

Kronološki postav izložbe, od ranih djela iz 1960-ih do današnjice, predstavlja bogat raspon umjetnikovog stvaralaštva koji prikazuje različite tematike, s naglaskom na njegovo umjetničko uporište i njegovu stvarnost, na motiv kojemu se neprestano vraća, Dubrovnik.

Akademski slikar Josip Škerlj rođen je u Dubrovniku 1941. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Prve ozbiljnije slikarske poduke primio je u krugu umjetnika koji su se okupljali oko Koste Strajnića, likovnog poslenika koji je mentorski ustrajno radio s velikim brojem mladih dubrovačkih umjetnika. Po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Škerlj se vratio u Dubrovnik, gdje se zaposlio kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj školi. Kao prosvjetni djelatnik je, usput slikajući i za sebe, radio sve do umirovljenja 2006. godine. Prvu samostalnu izložbu ostvario je u Splitu 1968. godine u Salonu Matice hrvatske; nakon nje slijedile su brojne druge izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom stvaralaštvu, osim slikarstvom bavio se i pisanjem (poezija i proza) te scenografijom. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka namijenjenih odraslima i djeci.

Za svoj rad dubrovački umjetnik je dobio brojne nagrade među kojima su i Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada Grada Dubrovnika za likovna ostvarenja, Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije. Josip Škerlj živi i radi u Dubrovniku.

Dio postava Skerlj

Dio postava Škerlj

Gradska Luka, 1967, ulje na platnu,50 x 90 cm

Izložba Josip Škerlj

Josip Škerlj Muha, 1973., ulje, platno, UGD-176

Josip Škerlj Turizam, 1978., ulje, platno, UGD-1239.

IVANA JELAVIĆ
EKVILIBRIJ

23.10. - 7.12.2025.

Kustosica izložbe: Petra Golušić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik

Multimedijalna suvremena umjetnica Ivana Jelavić uspostavlja u izložbi mišljenje mislivog koje se odnosi na povezanost i odnos vanjskog i unutarnjeg. Ona razmatra utjecaj okoline na ljudsko biće i obratno. Preispituje fenomen kuće kao fizičkog i metafizičkog prostora. Otvara se diskurs o praznini i horizontu. Općim rječnikom i elementarnim idejama ukidaju se identiteti i temporalnost. Kontemplira se svijet u kojem se bivstvuje.
U najvećoj izlagačkoj sobi autorica postavlja videorad morskog horizonta preko puta realnog morskog obzora. Minimalistički rad predstavljen je na velikom zidu (koji sadrži kamin), a temelji se na misaonom uvođenju u galeriju horizonta iz koje je on jasno čitak. Osjetilni doživljaj je smislom i idejnim određenjem okarakterizirani doživljaj. Promatra se. Ontološki se istražuje. Prisutnost se transcendira u djelu. Spoznaja je objektivna. Povezuje se ono izvanjsko s unutrašnjim na više razina, jednostavnim govorom po principu nužnosti stvaralaštva. Riječ je (u beskraju dubina djela) o metafizičkom horizontu. Svjedoči se harmonična i produhovljena okolina.
Osjetilnost na prostor izlaganja je iscrtavanje njegove praznine u kojoj se simplificiranim rječnikom zrcali vanjski prizor. Budući da je riječ o niti koja se javlja u oku kao linija koja spaja/razdvaja dvije površine, ona se preispituje u svom vidljivom ne-postojanju.
Jelavić se bavi unutrašnjim prostorima čovjeka i njegovom mogućnosti da sagleda sebe u procesu samospoznaje bez koje nema istine. U sabranosti pažnje leži mudrost, zapisuje Suzuki. U tom smjeru podcrtava se diskurs o višerazinskom odnosu vanjskog i unutarnjeg. Ideja je ugrađena u materiju i svojstva ideje očituju se unutar nje. Simplifikacijom se uspostavlja misaono-apstraktno-kontemplativni ambijent u kojemu je upisana srž.
Jelavić rastvara etičko pitanje o vrlinama kao što su čovječnost, pravednost, razbor i dr. U kući/galeriji podcrtavaju se fenomeni zaštićenosti (ljudsko biće, umjetnost po sebi) i odraza (okoline na čovjeka i obratno).
Autorica uspostavlja ideju unutarnje kuće ljudskog bića. Istina je njezina konstrukcija, apsolutni duh je sadržaj.
Ideja svakodnevice i kuće razmatra se u dvjema sobama koje su sa strana središnje. Jelavić razmišlja o stvarima kojima je okružena u privatnoj sferi i koje su u začudnosti postajanja. Od njih radi umjetnine mapirajući svakodnevni život postavljajući ga u više razine.
Umjetnica radi videozapis vode, jednostavne prozirne tvari. Snima odozgo vodu u loncu koja prokuhava. Iz mirne pozicije tvar se pokreće sve više i više čime se otvara ontološki diskurs o kretanju. Drama gibanja nastaje po zakonima fizike. Kao i u kvantnoj mehanici ništa ne zauzima određeni položaj. Uprizoruje se eksplozija znakova koji su postali harmonija svemira koji eksplodira do svojih sadašnjih kozmičkih razmjera.
Neposrednija veza s biti počiva u prožetosti ljudskog bića elementarnim. Vidi se sloboda ulaženja u praznine, bivstvovanje u kontemplativnom svijetu, čudesnom kozmosu i svjetlu. To su koncepti autorice na temelju kojih ona gradi vizualni iskaz. Dekriptira vezu unutarnjeg i izvanjskog. Opisuje metafizičku tišinu. Događa se kretanje mišljenja supstancijalne duhovne bitnosti. Iskazuje se rasprava o horizontu. Istražuje se kuća. Problematiziraju se višerazinske zone umjetnosti po sebi.
Izložba Ivane Jelavić jedan je misaoni proces koji se odvija u dubinama apsolutnog duha i jednostavnim se rječnikom uprizoruje u zoni umjetnosti. U radovima (koji su duboki, tihi, suptilni i mudri) ona majstorski šifrira srž.

BIOGRAFIJA
Ivana Jelavić rođena je u Splitu 1971. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stječe u Dubrovniku. Upisuje Umjetničku akademiju u Splitu, Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost. Diplomirala je 1997. kod profesora Gorkog Žuvele. Rano počinje izlagati, a za vrijeme studija radi na nezavisnim projektima i organizaciji izložbi. Vraća se u Dubrovnik gdje počinje surađivati s Art radionicom Lazareti i Galerijom Otok. Radi kao koordinator izložbe 33. Zagrebačkog salona 1998. godine. Bila je hrvatska predstavnica na Manifesti 3, bijenalu europske umjetnosti u Ljubljani 2000. godine. Od 2007. s udrugom Punta Arta radi na organizaciji izložbi na otoku Zlarinu. Cijelo se vrijeme bavi i pedagoškim, izvaninstitucionalnim radom. Održala je i vodila mnogo likovnih radionica za djecu i odrasle u suradnji s Art radionicom Lazareti u Dubrovniku, Waldorfskom školom u Zagrebu, MO-om Peščenica i na raznim festivalima. Radila je scenografiju za film. U stvaralaštvu se koristi multimedijalnim izrazom: videom, fotografijom, instalacijama, performansima, videoperformansima, slikarstvom itd. Konceptualna umjetnica preispituje uvijek samu srž raznih zona koju u radu harmonično uspostavlja simplificiranim rječnikom. Radovi joj se prikazuju u selekcijama hrvatskog videa. Članica je HDLU-a, HDLU-a Dubrovnik od 2000. i Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Ostvarila je niz samostalnih i grupnih izložbi te sudjelovala na mnogim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

TONY CRAGG
SKULPTURA

22.7. - 5.10.2025.

Kustosica izložbe je kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, Jelena Tamindžija Donnart, a suradnik na izložbi je njemački povjesničar umjetnosti i kustos Detmar Westhoff.

Nakon diplome na Royal College of Art u Londonu, Tony Cragg u svom umjetničkom radu neprestano pokušava pronaći nove odnose između ljudi i materijalnog svijeta ne ograničavajući se na odabir materijala u svom stvaranju. Skulpturu promatra kao istraživanje o tome kako materijal i materijalni oblici utječu i oblikuju naše ideje i osjećaje.

Tony Cragg predstavljao je Veliku Britaniju na 43. Venecijanskom bijenaleu te održao samostalne izložbe u Tate Gallery (London) gdje je nagrađen renomiranom Turnerovom nagradom, u Museo Nacional Centro de Arte, Reina Sofia (Madrid), Louvre (Pariz), Kunstapalastu (Dusseldorf), Istanbul Modern (Istanbul), CAFA muzeju (Peking), Hermitage muzeju, (Sankt-Peterburg), Centru skulpture Nasher (Dallas, Teksas).

Na izložbi u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik Cragg će se predstaviti s izborom od oko 30 skulptura, a bit će izložene i njegovi crteži i skice za skulpture. Izložba će obuhvaćati prva dva kata muzeja i tarace, a za ovu će se izložbu aktivirati i vrtni prostor Palače Banac kao još jedan dodatni prostor izlaganja. Izložba je zamišljena kao svojevrsna retrospektiva autora koji se prvi put predstavlja dubrovačkoj publici te će se u izboru skulptura prikazati i njegova kultna djela koja datiraju od prvih nagrađenih izložbenih projekata iz 1985. godine. Radi se o svojevrsnim instalacijama u prostoru te podnim mozaicima koji zamagljuju granicu između prirodnih i umjetnih krajolika. Posebice se izdvajaju ciklusi pod nazivom „Rani oblici“ u kojima nastoji kiparski promišljati transformaciju objekata koji su nam poznati iz svakodnevici te ih svojom prenamjenom i promjenom unijeti dodatna društvena i emocionalna značenja. Skulpture monumentalnih dimenzija izrađene su u bronci, čeliku i korten čeliku, drvu, stakloplastici i plastici.

It is, It isn't_#04_242x120x110_bronze_2010_Charles Duprat

Woman's Head_#05_87x60x50_bronze_2007_Charles Duprat

80 GODINA UMJETNIČKE GALERIJE DUBROVNIK

22.5. - 13.7.2025.

Autorice izložbe: Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD
Autorica virtualne izložbe: Ivona Šimunović, kustosica pedagoginja UGD

Izložba 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodišnju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike.
Umjetnička galerija Dubrovnik u početku je smještena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas smještena je u vili Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. - 1939 projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture.. Izložena građa obuhvaća bogatu foto-dokumentaciju izložbi moderne i suvremene umjetnosti, međunarodnih izložbi, predavanja, manifestacija, likovnih radionica i promocija od arhivskih do najnovijih fotografija. Predstavljeni su brojni arhivski plakati i katalozi, te djela iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti u kronološkoj putanji od osnutka do danas. Zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik omogućuje vrlo pregledno uvid u vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeća, preko raznovrsnih stilskih pravaca dvadesetog stoljeća do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni.
Autorice izložbe su Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD.

3 TEME IZ SUVREMENE HRVATSKE UMJETNOSTI _ SADRŽAJI I OBLICI _ 1973

JOSIP VRANČIĆ OTVARA IZLOŽBU SUVREMENE LITOGRAFIJE SJEDINJENIH DRŽAVA_1956

Ivo Dulčić, Stradun, 1956., ulje na platnu

Jan Fabre, Tivoli (po danu), 1990, fotografija prostorne intervencije

Plakat, Tošo Dabac, 2010.

Plakat, Ivan Kožarić, 1973.

U sklopu izložbe 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik postavljena je i virtualna izložba Izvan okvira čija je autorica Ivona Šimunović, a za čiju su produkciju i tehničku podršku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije. Kao takvi, dodatno će naglasiti emociju i reakciju te stvoriti nove komunikacijske procese. Upravo zahvaljujući tim novim načinima prezentacije, muzejski predmet dolazi u središte priče, još naglašenije i intenzivnije, gotovo kao glavni lik nekog filma, koji promišljeno i selektivno osvaja svoju publiku, generaciju koju obilježava novo i dinamično vrijeme konstantnih promjena i razvoja. Izložba nam kroz multimedijalnu produkciju prenosi mali dio fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik koji se za osamdesetu obljetnicu pretvara u virtualno uprizorenje. Ono nam kroz kratko vrijeme nudi atraktivnu, nekonvencionalnu i pokretljivu priču o djelima iz zbirke, vadeći ih iz depoa, iz konteksta muzejskog života i izlaganja oživljujući djela na dosad nepostojeći način. Nova prezentacija slikarstva hrvatske moderne, kroz jedan duhoviti, energični i efektivni način posjetitelja sugestivno vodi u svjetove novih tumačenja i doživljaja, novih značenja i konstrukcija.

VANIŠTA
RETROSPEKTIVA

Autor izložbe: Zdenko Tonković
Kustosica i autorica postava: Ivona Šimunović

21.3. - 11.5.2025.

Retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, Josipa Vanište pod nazivom VANIŠTA je ujedno i prva izložba Umjetničke galerije Dubrovnik u obljetničkom izložbenom programu 80. obljetnice od osnutka.
Autor izložbe je povjesničar umjetnosti Zdenko Tonković koji je napisao tri monografije o Josipu Vaništi (vlastita Vaniština naklada 1983., Naprijed 1993., Kratis 2004.), sudjelovao u pripremanju Vaništine knjige crteža (Sveučilišna naklada Liber, 1979.; prva Vaniština knjiga), napisao brojne predgovore i članke o Vaništinom radu, te se u konačnici s autorom prisno družio kroz dugo vremensko razdoblje. Kustosica izložbe je Ivona Šimunović koja je ujedno i autorica postava izložbe.
Ova velika retrospektivna izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik prvo je samostalno predstavljanje ovog važnog umjetnika u Dubrovniku. Na izložbi je predstavljeno umjetnikovo cjeloživotno stvaralaštvo, a izloženo je gotovo 180 djela, a osim djela iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, djela su posuđena od Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Galerije umjetnina Split, Muzeja grada Karlovca, Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Muzeja grada Rovinja, Galerije umjetnina Slavonski Brod, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Zagreb, Zaklade Josip Vaništa, Kolekcije Vugrinec Varaždin, Kolekcije Anišić, Kolekcije Krajačić te brojnih privatnih posuditelja. Također, na izložbi je predstavljena i dosad nikad izlagana izvorna arhivska dokumentacijska građa iz razdoblja Gorgone.
Josip Vaništa (1924. – 2018.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika: slikar, umjetnik novih praksi, književnik, pedagog. O značaju Vanište za hrvatsku umjetnost govori i činjenica kako je njegovo djelo od početka ožujka postavljeno u stalnom postavu jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, MoMA-e u New Yorku i to u sklopu izložbe posvećenoj zagrebačkoj umjetničkoj sceni 60-ih godina prošlog stoljeća u suradnji MoMA-e i MSU Zagreba koja će trajati tri godine.
Vaništa se na kulturnoj sceni pojavio ranih pedesetih godina realizmom drugačijim od onog preferiranog, na izložbi sa Stančićem 1952. godine. Tonković u izložbenom katalogu između ostaloga, za Vaništu navodi: „Poznavatelj i intelektualac Vaništa stvara sa znanjem, dijeleći sudbinu umjetnika jedne kasne civilizacije. Otuda se provlači njegovim slikarstvom neka imanentna elegičnost – kako to zamjećuje Krleža, a mi prepoznajemo kao benignu i definitivnu metamorfozu melankolije, izdvajajući ga konstantno u suvremenom kontekstu i integrirajući u tijekovima velike povijesti umjetnosti kao povijesti duha. Nekada patetičnija i eksplicitnija usprkos hermetizmu prizora, prisutna i na njegovu putovanju krajnjom „gorgonskom“ pustoši, postala je mirna i rezignirana nostalgija jednog erudita i estete. Vaniština je umjetnost ona zrelih kultura, slikarstvo odlazaka, slutnji, čežnji, evazija, praznih ulica i krajolika, umornog i klonulog čovjeka, mrtve prirode svedene do samih elementarnih sadržaja.”

Siva linija na sivoj površini, 1965., 140 x 180 cm, ulje na platnu

XII Kompozicija, 1963., ulje, platno, 187,5 x 137,5 cm

Ana, 1971., ulje na platnu, 80 x 70 cm

Autoportret, 2001.-2006.

Autoportret, 1954., olovka papir, 38,7 x 30,8 cm

Kratka biografija:
Josip Vaništa rođen je 17. svibnja 1924. u Karlovcu, gdje je maturirao 1943. godine. Diplomirao je na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1948. godine na Nastavničkom odsjeku, i nastavio godinu dana specijalizaciju slikarstva u klasi Marina Tartaglie. Kao asistent u Kabinetu za risanje na tadašnjem Tehničko Arhitektonskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu zaposlen je 1951. godine. Docentom je imenovan 1964., izvanrednim profesorom 1970. a redovitim profesorom 1980. godine. Umirovljen je 1994. godine. Za člana suradnika u Razredu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1992. godine, a dvije godine kasnije za redovitoga člana. Prvu izložbu imao je 1952. s Miljenkom Stančićem u Muzeju za umjetnost i obrt. Dobitnik je brojnik nagrada i priznanja, a 2006. godine dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Umro je u Zagrebu 24. ožujka 2018. godine.

UMJETNICI O UMJETNICIMA – LIKOVNI PANOPTIKUM

Suradnja Umjetničke galerije Dubrovnik i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

Autorica izložbe: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba

Likovni postav: Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik

19.12.2024. - 9.3.2025.

Ivo Dulčić, Portret Antuna Masle, 1965., Zbirka NMMU

Milivoj Uzelac, U atelijeru, 1920., Zbirka NMMU

Izložba prezentira osamdesetak portreta kojima umjetnici/ce prikazuju svoje kolege/ice u mediju slikarstva, kiparstva, grafike i fotografije, te ističe kompleksnost suodnosa portretista i portretiranih, umjetnika i šire kulturne i društvene sredine. Autorica izložbe Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba izbor vrhunskih likovnih djela temelji na zbirci matičnoga Muzeja s nekoliko posudbi iz privatnih zbirki. Ova je izložba premijerno predstavljena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2022. godine, a u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik izložba je obogaćena djelima iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik u izboru muzejske savjetnice Umjetničke galerije Dubrovnik Rozane Vojvode.
Ukazujući na kompleksnost odnosa umjetnika unutar šireg kulturnog i društvenog konteksta izložba „portretira“ našu umjetničku scenu od kraja 19. stoljeća do današnjih dana te posjetitelje upoznaje s prijateljskim, suradničkim, mentorskim, mecenatskim i drugim suodnosima koji su povezivali i definirali aktere našeg likovnog života referentnog perioda. Primjerice, međusobni portreti Vlaha Bukovca i Bele Čikoša Sesije, ali i Bukovčev portret Mirka Račkog tematiziraju mentorske, prijateljske i kolegijalne odnose rečenih umjetnika, ali i utjecaj Izidora Kršnjavoga, skori raskol u Društvu umjetnosti te začetak hrvatske likovne moderne 1898. godine.

Miroslav Kraljević, Portret slikara Benkovića, 1912., Zbirka NMMU

Vlaho Bukovac, Portret Bele Čikoša u atelijeru, 1896., Zbirka Vugrinec

Brojni su umjetnici predstavljeni i kao portretisti i kao portretirani (Stanoje Jovanović kao Šulentićev „Čovjek s crvenom bradom”, Ivo Dulčić, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Krsto Hegedušić, Nino Vranić...), a osobito su zanimljive kombinacije autoportreta i portreta kolege umjetnika poput Milivoja Uzelca s Vilkom Gecanom ili Matka Trebotića s Josephom Boysom. Intimniju dionicu izložbe predstavljaju brojni portreti umjetnika posvećeni bračnim parovima (Ruža Klein i Ivan Meštrović, Nasta Rojc i Branko Šenoa, Marta Ehrlich i Kamilo Tompa, Mila Kumbatović i Oton Gliha, Lujza Kuzmić i Karlo Mijić, Vesna Sokolić i Milan Berbuč).

Zlatko Šulentić, Čovjek s crvenom bradom, 1916., Zbirka NMMU